ponedjeljak, lipnja 29, 2009

Na kulinarskom putovanju niz Dunav - Priče iz Crne šume

Današnji dan se obilježava kao dan rijeke Dunav. Odavno imam namjeru da pođem na jedno kulinarsko putovanje niz ovaj, najvažniji evropski vodeni put, koji bi da se kojim slučajem prostire pravcem sjever – jug, mogla nazvati “kičmom Evrope”, ovako je samo vodeni put. I danas su se zvijezde poklopile. Prvo, sam ostala bez svog aparata, a ovaj koji imam je čista katastrofa, pa narednih 15 dana neću moći ništa fotografirati i drugo, već imam nešto spremljeno na zadatu temu.

Pisala sam kako su mi knjige slabost od najranijeg djetinjstva, kao i to da se tačno sjećam kada sam neke od njih dobila iako je od tada prošao cijeli vijek. Takav je slučaj i sa Disneyevom kolekcijom od četiri knjige:

Plava knjiga – Svijet fantazije
Narandžasta knjiga – Priče iz raznih zemalja
Crvena knjiga – Svijet novih granica
Zelena knjiga – Svijet životinja
(koja me je strašno plašila, uvijek sam preskakala stranice sa vukovima, jer sam sva bila u Crvenkapica svijetu)

Dok sam kao dijete, prije nego sam naučila čitati, najveću pažnju obraćala na Svijet fantazije i Svijet životinja (sa preskakanjem strašnih), u osnovnoj školi osvojile su me i druge dvije. U crvenoj sam upoznala život Navaho Indijanaca, na primjer... U narandžastoj mistični svijet marokanskih beduina (vjerovala sam da su to ljudi plave kože LOL)), daleku Laponiju, švajcarske planine, čvrstu tradiciju naroda Sardinije, Portugal i konačno krenula na put niz Dunav od njegovog izvora do ušća u Crno more.

Vjerujem da ljudi koji žive uz Dunav obožavaju svoju rijeku i gledaju je zaljubljenim očima. U očima Johanna Straussa Dunav je bio plav i posvetio mu je čuveni valcer Na lijepom plavom Dunavu. Gdje je Dunav plav?!? Vidjela sam ga u velikim gradovima, Beogradu, Novom Sadu,Beču i Budimpašti... I nigdje nije plav. Da li sam ga gledala krivim očima, pod krivim svjetlom? Najljepšu boju (ili je bilo najljepše svjetlo) ima u Budimpašti, gdje sam shvatila o čemu su pjavali Prljavci kada su pomenuli oči boje Dunava...

Izvorište – Schwarzwald ili Crna šuma i čuvena torta

Moja je mama na svoje prvo putovanje u inozemstvo iz Lukavca, malog mjesta kod Tuzle krenula u Njemačku. Tamo je živio njan dajdža (ujka) Asaf, emigrant oženjen Njemicom. Ujak i njegova supruga, pobrinuli su se da mojoj tada šesnaestogodišnjoj mami pokažu što više i to se putovanje trajno ucrtalo u njeno sjećanje (danas nakon skoro pedeset godina spremna je na priču o njemu). Između ostalog, vodili su je na izvor Dunava. Iz njene priče, nije impresionirana veličinom izvora, da li zbog lokal patriotizma njoj izvor naše Bosne (Vrelo Bosne) djeluje ljepše. Naravno, stoji i to da je vrelo Bosne moćan huk, koji izvire ispod Igmana, a da Dunav tvore tri potočića, pa se slike i ne mogu porediti.

Plašio me je naziv Crna šuma. Mora biti nešto grozno, mislila sam. Šuma, pa još i crna. Strašno za Crvenkapicu u čijim su se noćnim morama pojavljivao vuk iz slikovnice sa isplaženim jezikom i prestrašnim zubima...

Crna šuma ili Schwarzwald ime je posudila i jednoj iz plejade “čuvene svjetske torte.” Kako je po svoj prilici, dio narodnog kulinarskog naslijeđa, tačan i “pravi” recept ne postoji. Svako ima svoj provjereni obiteljski, a oni se ne razlikuju samo u 50 g šećera manje ili više, već im je jedina sličnost da su u čarobnoj igri uloge odigrali višnje, čokolada i vrhnje.

Neki recepti koje sam pronašla polaze od dvije vrste kora, pa se u osnovici nalazi prhka čokoladna kora, a kao središnja čokoladni biskvit. U nekim varijantama biskvit je obični i lagani, drugi koriste masni biskvit sa maslacem. Itd, itd...

Kako više volim manje forme, šnite i kolače ja švarcvaldicu spremam u velikim kockama koje mi je lakše čuvati u hladnjaku, jer iskreno velika torta zauzme cijeli sprat.

Švarcvaldica, jedna od 1001




Sastojci (12 velikih komada):

Biskvit sam bez lažne skromnosti usavršila i ne mogu mu naći niti jednu primjedbu, već ga samo pohvaliti i srdačno preporučiti.

Biskvit:
• 8 jaja
• 200 g šećera
• 200 g čokolade za kuhanje
• 50 g maslaca
• 100 g badema (neoljuštenih)
• 75 g brašna

Nadjev:
• 2 tegle kompota od višanja (po 800 g)
• 80 g šećera
• 2 paketića pudinga sa okusom vanilije ili slatkog vrhnja
• 500 ml vrhnja za šlag

Još:
• 100 ml dobrog kirscha
• naribana čokolada

Priprema:

Biskvit:

Priprema podrazumjeva toplu metodu izrade biskvita. Malo je komplikovanija od klasične izrade sa razdvajanjem žumanaca od bjelanaca i svakako komplikovanija od tučenja cijelih jaja sa vrućom vodom.

1. Jaja razbiti u metalnu posudu sa oblim dnom i miksati uz postepeno dodavanje šećera da postanu pjenasta.
2. U loncu u koji se može uklopiti posuda za mješanje jaja uzavreti vodu. Postaviti tučena jaja iznad lonca sa provrelom vodom i ručnim mikserom miksati smjesu oko 6-8 minuta dok se ne dobije vrlo gusta smjesa na kojoj ostaje trag mutilica.
3. Čokoladu rastopiti sa maslacem i izmješati da se dobije glataka (svilenkasta) topljena čokolada, a zatim je umješati u toplu (ali ne vruću)smjesu od jaja.
4. Samljeti bademe i pomješati ih sa brašnom, a zatim postepeno dodati i umješati u smjesu za biskvit.
5. Izvagati (prije toga izvagati posudu) težinu smjese, pa pola smjese izliti u kalup veličine (ne veći od) 24X32 cm, prethodno obložen papirom za pečenje.
6. Biskvite peći odvojeno u pećnici zagrijanoj na 180 stepeni 8-10 minuta. Ohladiti i odvojiti papir.

Nadjev:

Ovdje moram reći da osobno više volim kada su višnje samo ukuhane sa malo gustina i dodate u vrlo lagano vrhnje, ali ih ipak “cementiram” da bi se lakše rezale, a u ovim uživam u slastičarnici Palma u Sarajevu.

1. Ocijediti višnje od kompota i odvojiti potrebnu količinu od 800 ml tečnosti (treba dodati malo vode) za kuhanje dva pudinga.
2. Odvojiti dio tekućine u kojoj se razmuti pudig sa šećerom, a ostatak uzavreti pa mu dodati smjesu za puding. Kuhati uz mješanje 2-3 minute, a zatim u toplu smjesu umješati višnje.
3. Ulupati vrhnje u čvrst šlag.

Slaganje:

1. Biskvite obilno navčažiti višnjevačom.
2. Postaviti na četvrtasti pladanj, nanijeti nadjev od višanja, pa dio tučenog vrhnja.
3. Poklopiti drugim biskvitom i premazati vrhnjem, pa posuti čokoladom.
4. Narezati na 12 komada. Na svaki komad dodati ružicu od tučenog vrhnja i ukrasiti višnjom iz kompota.



Služiti dobro ohlađen uz šolju crne kafe i svakako podijeliti sa prijateljima.

Broj komentara: 6:

cuisine by monsoon kaže...

volim torte poput svarcvaldice.:0
Crn Suma ili Schwarzwald mi je uvijek bio pomalo smijesan naziv... no ako je suditi po Black Forest, sumi i dijelu Victorie (Australia) onda je zaista crna. naime, ovdje su se naselili nijemci i zbog slicnosti s njihovom postojbinom nazvali ovu sumu crnom sumom. ako prolazite automobilom kroz nju, odjednom nastane tama, upale se svjetla na automobilu a temperatura naglo padne za dobrih 5 stupnjeva. brrrr, crno i strasno mjestoa ujedno tako zanimljivo.:)

cuisine by monsoon kaže...

umjesto :O trebalo je biti:)

MASATERA kaže...

jako fina torta, vidi se da ti je sočno ispala :)

studena kaže...

Kao i uvijek, pročitano u dahu :)
Dunav je zaista moćna rijeka, opjevana i "opričana" bezbroj puta, a pod posebnost se ubraja i činjenica da se ni do današnjeg dana mjesta odakle izviru ta tri potočića ne mogu složiti oko toga tko nosi naziv glavnog izvora Dunava, iako su znanstvenici negdje sredinom 20. otklonili svaku sumnju i proglasili Bregquelle kod Martinskapelle za glavni izvor. Usput, čak se i Jacques Cousteau, poznati istraživač mora, pozabavio istim izvorom kako bi se uvjerio je li to pravi.
Inače, cijeli taj kraj je zaista kaoiz bajke, ali više one sa vilama i patuljcima nego s vukom :)

Torta ti izgleda bajkovito, a kako drugačije :)

mamajac kaže...

Lep tekst, jos lepsa torta. Obozavam visnje, O B O Z A V A M !

cosmo2503 kaže...

@ Studena, sigurna sam da Crna šuma djeluje kao iz bajke o vilama i vilenjacima, a i Papageno i Papagena mi se uklapaju u ambijent više nego vukovi :-) Pročitala sam da su ti krajevi prekrasni i nikakvo čudo da su tamo smjestili sva ta lječilišta, luksuzne klinike. Svakako bih voljela vidjeti ih.
@ Vera, draga moja, nadam se i maloj asistenciji i nekom prijedlogu kada vojvođanska ravnica dođe na red.