Proleteri svih zemalja....

Skoro će svanuti dan, još jedan praznik.
Svi su ti plavi ko noć, svi su ti isti.
Budiš se retko u šest, samo po kazni
Kad moraš negde na put ili na ispit...

Prošao je još jedan praznik rada/nerada. Obilježen je tradicionalno – neradno. Uranci, janjci i roštilj, grah i kobasice, srdele, sve se to nudilo na izletištima u okolici naših gradova.

Nigdje se nije čuo glas kao nikad do sada obespravljenih radnika, niko nije podigao glas prosvjeda. Žalosno!

Za mene je po tradiciji Prvi maj početak proljetnih izleta u prirodu, odlazaka na vikendicu, bavljenja cvijećem u bašti. Otkada pamtim moji su se za prvomajske praznike okupljali na toj istoj vikendici i sa bliskim članovima šire porodice okretali janje. Kako bi ja zakonom zabranila ubijanje janjadi i telića (kada ih vidim onako slatke na livadi, ne mogu ih vidjeti na ražnju) janje je već odavno ukinuto. Sada se okupimo uz pitice, peciva, vesele sendviče, baci se nešto i na roštilj, nije da se ne baci...

Jednog Prvog maja se posebno sjećam i mislim da do tada i dopiru moja sjećanja. Bila je nedjelja, vratili smo se sa vikendice, gdje smo tog 4. maja 1980. proslavili četrnaesti rođendan moje rođakinje. TV se palila odmah poslije pranja ruku, na TV-u utakmica – derbi Hajduka i Crvene zvezde. Odjednom, prekid... I vijesti, koje bi smo danas nazvali breakingnews. CKSKJ javlja žalosnu vijest "umro je drug Tito". Mama plače, plače iskreno. Plačem, naravno i ja, zbog mame. Sjetila sam se, naime, da je jednom prilikom, dok je Tito bolovao u Ljubljani rekla da će joj nešto biti ako Tito umre. E, sad, ja ne znam šta bi to trebalo biti, ali sigurno ništa lijepo. Eto zato sam plakala tog 4. maja 1980-te. Da sam tada bila starija, ne bi plakala (samo) zbog mame, plakala bih zbog druga Tita...

Ovaj post nije post sa posebno interesantnim receptima, recepti koje ću pretstaviti su vrlo skromni, a i svima poznati. Ovo je post posvećen istinskim herojima rada, a ne onima za koje vrijedi parola "ne može on mene tako malo platiti, koliko ja malo mogu raditi" ili onima koji kažu "ja sam završio fakultet da ništa ne radim" ili još gore onima socijalno neosjetljivim stvorovima koji kao parolu ističu "vuci vole, kad nemaš škole"...

Proleterski grah Alije Sirotanovića




Alija Sirotanović - brezanski rudar, legenda! Osim toga što je pobjedio nekog Rusa u iskopu uglja, ostaće upamćen i po tome što je tražio je Tita veće lopate da bi povećao produktivnost. Možda je naš Aljo više volio meso, ali njemu posvećujem ovaj čorbast i "prazan" grah.

Sastojci:

• 400 g graha
• 1 žličica mljevenog kima
• 50 ml ulja
• 1 glavica luka
• 3 češnja češnjaka
• 1 mrkva
• 3 – 4 rajčice
• 1 žlica koncentrata rajčice
• 1 kocka povrtne juhe
• par kapi ljutog tabasco umaka (ratna navika)
• so i papar

Priprema:

1. Grah namočiti i ostaviti preko noći da nabubri. Prije pripreme procijediti i isprati hladnom vodom.
2. Rajčice kratko potopiti u ključalu vodu, oguliti i nasjeckati, sačuvati sok.
3. Na zagrijanom ulju zažutiti nasjeckani luk. Kada luk postane staklast dodati protisnuti češnjak, naribanu mrkvu i rajčicu zajedno sa sačuvanim sokom. Posoliti (malo) i popapriti (puno). Pirjati dok rajčica ne omekša.
4. Dodati kocku za juhu i umješati da se kocka rastvori.
5. Zatim dodati grah i oko litar vode pustit da prokuha, a zatim smanjiti jačinu vatre i pokriveno kuhati oko 90 minuta. Po potrebi u toku kuhanja dodavati još pomalo tople vode da bi grah ostao čorbast.
6. U gotov grah po želji dodati Tabasco umak i nasjeckan peršin.

Da nije bilo rata vjerovatno bih proživjela život ne probajući grah. Jednostavno nije mi prijao miris, nije mi se sviđao izgled. Kod moje mame se pravio jednom godišnje ili možda jednom u tri godine i tada bih začepila nos i zatvorila vrata sobe.

Ne znam da li mi se nije sviđao miris graha zbog mesa ili miris koji je meso dobijalo kuhajući se sa grahom, ali znam da mi je grah bez mesa najbolji. Priliku grahu bez mesa dala sam "zahvaljujući" ratu. Na početku sam dodavala Tabasco u nenormalnim količinama (bio je sadržaj vojničkih lunch pketa iz humanitarne), sada ga doziram, ali još uvijek dodajem u svoj grah.

Priliku grahu sa mesom nisam dala i još uvijek imam ta dječja sjećanja da mi se taj miris ne sviđa i da mi stvara mučninu. Subjektivno ili objektivno, hmmm... ne znam.

Brujet od srdela

Živi se od mora, od mriža i uza
Brojidu se žuji od vesla, mašklina
Crvene su oči od noći i suza
Žujave nan ruke su tvrde ka stina

I tučedu nas nevere i kiše
I svaki dan smo zgrbljeni sve više
Ipak više od sveg i od svih lipota
Cilega života mi volimo more

Danas je sve manje primoraca koji idu u ribu. Šoldi od turizma su daleko lakši i svi su se dali u turizam. No, ipak, poneko mora i u ribu. Za njih koji i danas imaju žuljevite ruke od teških konopa i mreža za prvi maj pripremila sam jedan obični brujet od skromne ribice srdele, koja je i kod primoraca često zanemarena, a kod nas kontinentalaca nije ni za mačke, a najzdravija je i puna omega masnih kiselina.




Sastojci:

• 500 g svježih srdela
• 50 ml maslinovog ulja
• ½ glavice luka
• 2 češnja češnjaka
• vezica peršina
• 2 rajčice
• 200 ml bijelog vina

Priprema:

1. Na maslinovom ulju popržiti luk i češnjak. Kada luk postane proziran dodati nasjeckani peršin i oguljenu rajčicu pa kuhati dok rajčica malo ne omekša.
2. Dodati očišćenu ribu i uz podlijevanje vinom kuhati oko 10 minuta.


Žetelačka pogača

Naporan rad žeteoca zahtijeva i kalorijski bogatu hranu. Osnov svega je dobar, obogaćeni kruh (dobro paše uz kuhana jaja, narezanu slaninu, pršut, salame i sve što se može ponijeti u korpi)...




Sastojci:

• ½ kg brašna
• 20 g svježeg kvasca
• 1 žlica šećera
• 50 ml tople vode
• 1 žličica soli
• 180 ml mlaćenice
• 180 ml kiselog vrhnja
• 2 žlice pšenične krupice
• kim u zrnu za posipanje

Priprema:

1. U mlakoj vodi namrviti svježi kvasac i pomješati sa žlicom šećera i 2 žlice brašna (da se dobije prilično gusta smjesa, jer je stepen hidratacije 70 %). Ostaviti na toplom pola sata.
2. U dubokoj zdjeli pomješati brašno i so i dadati nadošli kvasac. Dodati mlaćenicu i umješati mekano tijesto.
3. Tijesto pokriti i ostaviti da nadolazi 1-2 sata.
4. Pripremiti premaz za pogaču od vrhnja i griza.
5. Naraslo tijesto prebaciti na radnu površinu posutu brašnom i premjesiti, a zatim podijeliti na dva dijela. Svaki dio razvaljati na pravokutnik debljine 5 milimetara. Premazati premazom i zarolati poput štrudle.
6. Dvije štrudle uplesti u pletenicu i zarolati u okrugao oblik za pečenje.
7. Oblikovano tijesto komotno pokriti folijom ili čistom krpom i ostaviti da raste u hladnjaku prako noći.
8. Prije pečenja izvaditi oblikovanu pogaču i ostaviti da odstoji na sobnoj temperaturi 10-15 minuta. Premazati sa malo ulja, posuti sa malo krupice i kimom u zrnu.
9. Peći na 200 stepeni oko 35 – 40 minuta.




Osnovna prednost ove pogače je spora fermentacija na hladnom. Zakon za dobar kruh je spora fermentacija, manje kvasca i polagano dizanje i aroma je nešto posve različito od tijesta pripremljenog na brzinu.

Kolač za blagajnicu (koja želi ići na more)

Sjećate li se Barice, blagajnice u jednom lokalnom dućanu koja je silno željela odvesti na more svoju bolesnu kćerkicu Tonku? Koliko je takvih Barica oko nas? Neovisno od toga da li rade u malim prodavnicama i imaju šefove primitivčine poput onog iz filma ili rade u velikim trgovačkim centrima, pa su im šefovi uljuđeni (na oko), blagajnice su roblje modernog doba. Naše Fate i Mejre, kate i Ankice, Jovanke i Milke sve su one Barica. Zamislite da svaki dan morate da se nasmješite stotinu puta, svakoga pozdravite i zahvalite na kupvini. Nije li to dovoljno? A nije... Mnoge od njih po cijeli dan ne piju tekućinu da ne bi morale često na WC. Svjedokom sam kada je mlada žena na blagakni prijavila svom šefu (MUŠKARCU) da bi morala na WC (BTW, u prodavnici nije bila gužva).On je na to primjetio da joj je to četvrti put taj dan. Bilo kakav komentar je suvišan.

Za naše blagajnice, pripremljen je ovaj jednostavni kolač, koji je trebao biti igrač u jednom drugom postu, u postu o jednostavnosti mamine kuhinje. "Bolje ikad, nego nikad", kaže naš narod, tako da ovaj kolač svog djetinjstva iz mamine kuhinje posvećujem svim blagajnicama.

Sastojci:

• 2 jaja
• 160 g šećera
• 120 g brašna
• 80 g oraha
• 50 g kokosovog brašna
• 1 prašak za pecivo
• 120 ml ulja
• 120 ml mlijeka

Za preliv:
• 150 ml vode
• 150 g šećera
• 50 g margarina
• 50 g čokolade

Priprema:

1. U jednu zdjelicu pomješati brašno, prašak za pecivo, mljevene orahe i kokosovo brašno.
2. Pjenasto dobro izmiksati jaja sa šećerom. Uz neprestano mješanje postepeno doliti ulje i dobro umješati.
3. U smjesu naizmjenično dodavati suhe sastojke i mlijeko i lagano sve ujednačiti.
4. Peći u pećnici zagrijanoj na 180 stepeni oko 35 minuta.
5. Za preliv otopiti šećer u vodi, a zatim dodati nasjeckanu čokoladu i margarin i umješati da se rastope.
6. Gotov kolač izvaditi iz pećnice i ostaviti u kalupu za pečenje. Malo ohladiti, izrezati velike kocke i preliti prelivom. Ostaviti oko 2-3 sata na sobnoj temperaturi, a zatim staviti u hladnjak da se kolač ohladi i servirati.