U raju je bilo toliko dosadno da se pobožni Pero otišao požaliti samom Bogu.
"Kako je moguće, da se u raju ovako dosađujemo?"
"Možda zbog toga", kaže mu Bog, "što ja nemam pojma o vremenu. Za mene su vidiš, hiljadu godina kao minuta."
"Ah! A hiljadu dolara?"
"Ma sitnica, možda kao deset centi..."
"Dobro, posudi mi onda hiljadu dolara, Gospode."
"Hoću", reče Bog, "pričekaj samo minutu da ih donesem."
Često nam se kaže kako je sve relativno i kako zavisi od percepcije. Ono što je meni lijepo, ne mora biti lijepo i drugome. Ono što je nekome duhovito, meni može biti glupo. Nekome je dan dug i ne zna kuda bi sa samim sobom, meni je svaki prekratak. Okrenem se i opet taj petak. Od petka do petka prolaze mi godine u iščekivanju vikenda. Mislim da u svom životu jedino u vrtiću nisam marila za to da li je utorak (omrženi dan – I još jedan utorak, ne to ne mogu da podnesem/taj dan je baksuzan/zar nije dosta što je jesen/ Utorke mrzim... ) ili je petak.
Mislim da ćete se APSOLUTNO svi složiti da je vrijeme relativno i da sve što je lijepo kratko traje. Tako i odmori. Nakon tri sedmice ljenčarenja, dugih, ugodnih šetnji i igara sa obitelji, kratkog kupanja i još kraćeg sunčanja na moru, druženja sa prijateljima i svega ostalog što radima na odmoru, mogu reći da je gotovo i da je trajalo prekratko. Evo me opet u punom pogonu, već u prvoj sedmici rastrganoj na svim frontovima u burnim događajima u firmi koja od sutra starta sa SAP-om. Ovdje se taj događaj očekuje kao smak svijeta ili barem kao cjelodnevno pomračenje sunca.
Često se kaže i da desert dolazi na kraju. Ovo ne važi za mene. Meni je desert samostalan obrok, potpuno za sebe, niti želim kvariti dobar ručak nečim slatkim, niti želim kušati desert nakon što su mi osjetila još uvijek zaokupljena drugim okusima. Međutim, iako ne važi za mene, ja ću ispoštovati tradicionalna mišljenja i uvriježene stavove i za kraj Đira po Mediteranu, kao i za kraj mog odmora počastiti vas nekim od finih delicija koje se mogu povezati sa Mediteranom.
Voljela bih da isprobate nešto od sljedećeg....
Sladoled od limuna (Gelato al limone)
Super jednostavni “đelato” ili sladač od limuna. Lagan, kiselkast i superosvježavajući. Kada biste me pitali koji mi je sladoled najdraži, bez dvoumljenja bih rekla da su to sladoledi od limuna, limete ili narandže. Meni su ti citrusi u ledenim desertima neodoljivi, prekrasni. S druge strane uopšte ne volim sladoled od čokolade i kada je o njemu riječ, ne znam da li više žalim za upropaštenom čokoladom ili upropaštenim nečim što bi se trebalo zvati “osvježenje”.
Ali zato sladoled od limuna, za takvo osvježenje sam uvijek spremna.
Uvijek pripremam ovakav sladoled od limuna, koji nema kremu kao bazu, pa faktički i nije pravi sladoled, ali je ako ga isprobate na dobrom putu da zaigra i kod vas na top listi omiljenih osvježavajućih deserta.
Sastojci:
• Sok 3 limuna
• Nastrugana korica 1 limuna
• 100 g šećera
• 250 ml slatkog vrhnja
• 250 ml jogurta
Priprema:
1. Nastrugati koricu sa pola limuna, a od druge polovine narezati trakice.
2. Iscijediti sok iz tri limuna, istući slatko vrhnje do pola, a zatim dodati šećer, jogurt, limunov sok i naribanu koricu i sve zajedno istući do kraja.
3. Staviti posudu u zamrzivač i čekati dok se ne zaledi, uz to da ga par puta malo pomiješate.
4. Servirati ukrašeno tarkicama, koje po želji možete malo prethodno prokuhati sa šećerom i malo vode.
Mada je ljeto minulo, osvježite se...
Sorbeto al limone (na neki način)
Još više od sladoleda od limuna volim sorbeto. Pjenušavi, super osvježavajući, ledeni sorbeto mi je neodoljiv. Mada su moje navike takve da prazne kalorije izbjegavam gdjegod to mogu, ovim iz sorbeta ne mogu odoljeti. Ubrajam ga u “pero laku” kategoriju kada je riječ o desertima i opraštam sebi grijeh kada se taj grijeh zove - SORBETO.
Mada se pravi sorbeto pravi od soka, pjenušca i leda i mada nije tako šik i profinjeno i ovo je za mene savršeno osvježenje.
...pjenušavo, savršeno rashlađenje za ljetne vreline.
Sastojci (1 osoba):
• 2 kugle sladoleda od limuna (onog gore)
• 125 ml pjenušavog vina
Priprema:
1. Izmiksajte sladoled sa pjenušcem u zatvorenoj posudi multipraktika. Ostavite u hladnjak da se voma dobro rashladi.
2. Prije serviranja čaše ostavite u hladnjaku na 15-tak minuta, a zatim servirajte ledeno hladan sorbeto.
I uživajte!
Granita di cocomero (ili granita od lubenice)
Sicilijanci su zaslužni za širenje popularnosti granite po Italiji, koju su kao i sorbeto naučili pripravljati od Arapa. Za razliku od sorbeta koji je potpuno glatke strukture bez mrvica ili grudvica voća, granite su upravo zrnaste. Osim toga, iako sorbeto pojmovno više podsjeća na arapsko šerbe sa šerbetm, za razliku od granite nema nikakvu vezu. Granita, dapače, jeste šerbe onakvo kakvo smo mi u Bosni upoznali preko Turaka.
Od sveg voća na svijetu, lubenica mi se čini kao najbolje za pripremu granita. Eventualno bi u obzir uzela breskve ili maline, a jagoda bi mi bilo žao. Nisam neki ljubitelj lubenice i nikada je ne jedem onako kako je jedu u našim domaćim filmovima. Ako je jedem narežem je na kockice i poslužim kao voćnu salatu sa bijelim grožđem jer volim tu kombinaciju boja. U graniti, međutim, lubenica mi je sjajna, tako ledena i naprosto divna.
Iskoristite s toga ovih par dana dok se lubenice još mogu naći i isprobajte ovo jer vrijedi.
Sastojci:
• 1 kg sočne lubenice
• 250 g šećera
• sok 1 limuna
• 125 ml vode
• 1 žličica vodice cvijeta narandže
• ½ žličice cimeta
Priprema:
1. Lubenicu očistiti od koštica i narezati na kockice.
2. Prokuhati vodu sa šećerom i kada se količina reducira na pola, maknuti sa štednjaka i ohladiti. Dodati malo cimeta.
3. U zatvorenoj posudi multipraktika izmiksati lubenicu, sirup, vodicu cvijeta narandže i sok jednog limuna.
4. Prebaciti u posudu koju možete staviti u zamrzivač. Staviti u zamrzivač na par sati, a u toku leđenja više puta promješati tako da se led razbije u sitnije komade.
Tako ledeno osvježenje za vrući ljetni dan, prijatno!
Granitu sam isprobala i sa čajem od jasmina i mogu vam je preporučiti kao nešto sasvim posebno, nevjerovatno mirisno.
Flan de naranja
Aroma gorke narandže iz Seville daje ovom flanu sasvim poseban okus, s toga ukoliko želite pravu stvar, dodajte par kapi arome gorke narandže. Nećete pogriješiti ni ostavite li samo slatke narandže. Flan je u oba slučaja izvrstan desert za lijeno nedjeno popodne.
Sastojci:
• sok 4 narandže
• 1 žličica naribane korice narandže
• 5 kapi arome gorke narandže (francuski proizvođač Vahine)
• 200 g šećera
• 5 jaja
• 2 žlice vode
Priprema:
1. Rastopite 80 g šećera sa 1-2 žlice vode i napravite karamel.
2. Izmiksati 5 jaja sa 120 g šećera dok smjesa ne postane sasvim svijetla. Dodajte sok, aromu i koricu.
3. Karamelom obložite 4 manje posudice za sufle i izlijte smjesu od jaja i šećera.
4. U dublju tepsiju naspite vruće vode do polovine visine posudica za flan. Pecite u pećnici zagrijanoj na 160 stepeni oko 45-50 minuta.
5. Ohladite i okrenite na desertne tanjuriće.
Prijatno!
Moram vam priznati, premda mi se okus ovog flana veoma dopao, izgled me je razočarao. Napravila sam dvije greške, a nisam ih imala vremena popravljati i uslikati "popravni". Prvo sud u kojem sam je pekla je bio prevelik, pa je flan prenizak i drugo trebala sam napraviti puno tamniji karamel da bi bila uočljiva razlika (ili sam barem trebala ušminkati situaciju tako što ću naknadno pečen flan preliti karamelom).
Medene breskve nadjevene bademima
Breskve su savršeno lijepe sam po sebi. Nježne i prekrasne boje, mirisne, sočne. Kada zagrizete takvu savršenu breskvicu njezin sok vam se cijedi niz bradu i onda taj sok morate polizati.
Desi se da poneka beskva ne bude tako super slatka, mekana i sočna, alineće propasti ako je iskoristite za ovaj prekrasni desert.
Sastojci:
• 2 breskve
• 100 g mljevenih badema
• 50 g šećera
• 2 žlice meda
• 1 bjelance
• malo maslaca za pekač
Priprema:
1. Breskve prepoloviti i malo izdubiti sredinu.
2. Polovinu mljevenih badema pomiješati sa šećerom i još jednom samljeti. Dodati ostatak badema, med i lagano umućeno bjelance. Napuniti breskve ovim smjesom.
3. Lagano premazati maslacem malu vatrostalnu posudu, poredati breskve i peći u pećnici zagrijanoj na 160 stepeni oko 20 minuta.
Možete poslužiti sa rastopljenom čokoladom. Prijatno!
Ovo je bilo toliko krasno da ih nisam uslikala presječene. Mmmmmmmmm....
Baghrir - marokanske slatke palačinke
Ako slatko dolazi na kraju, onda najslađe dolazi na samom kraju. Za kraj današnjeg posta o slatkišima koji se mogu susresti u raznim mediteranskim zemljama ostavila sam najslađe – prekrasne marokanske palačninke. Nazivaju se baghrir, jedu se širom Maroka kao posebna poslastica, nadjevene datulama, suhim smokvama, orasima ili samo sa maslom i medom. Daju ih mladim majkama za poticanje mlijeka.
Ne znam da li imate bebicu u kući, pa da vam ovo posebno preporučim, ali preporuka za sve ljubitelje slatkog ostaje.
Sastojci:
• 1 jaje
• 250 g fine pšenične krupice
• 2 g suhog kvasca
• ½ žličice soli
• 1 žličica šećera
• 500 ml toplog mlijeka
• 80 g čistog masla
• 80 g meda
• maslac za pečenje palačinaka
Priprema:
1. Umiješati sol i šećer u brašnu. Posuti kvasac po površini. Dodati toplo mlijeko i napraviti glatko tekuće tijesto bez mrvica.
2. Ostaviti da tijesto “odmara” oko pola sata. Rastopiti maslac i držati ga na toplom mjestu za vrijeme pečenja.
3. Tavu za palačinke premazati rastopljenim maslacem, izliti tijesto i peći palačinak sa obje strane oko 2 minuta.
4. Rastopiti maslo i med i ovom smjesom bogato preliti palačinke.
Savršeno slatko i naprosto neodoljivo. Ovaj komadić završio mi je u ustima i tako je njam...Prijatno!
Ove palačinke su ljepše kada su malene. Trebale bi imati puno krasnih rupica koje bi upile ovaj slatki preliv.
Nadam se da vam je na mom gastronomskom putovanju Mediteranom bilo ugodno. Vrijeme je da se zaplovi nekim drugim vodama i da se krene na druga putovanja. Do tada vas sve lijepo pozdravljam.